• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja

Književnost.hr

spajamo književnike i čitatelje

  • Naslovnica
  • Književnici
  • Autori
  • Poezija.hr
  • Bajke.hr

Oda

August Šenoa

Tisuć ljeta gvozdena kreljut časa
Preko glava naroda našeg prenije,
Tisuć ljeta rvanje ljuto stoji
Proti sudbini.

Srce trne, glednut’ se oko plaši,
Nadi boljoj padaju zlatna krila,
Misô pita: Hoće li ikad minut
Sizifov posô?

Hoće l’ ikad dovit’ se narod mete,
Kao skladnoj košnici zlatna pčela,
Sebi samo gradeći slatka meda
Domaće sreće?

Hoće l’ ikad srdaca tisuć krvca,
Koja borbom posveti rodnu grudu,
Sijuć’ samo, ne žanjuć’ nikad ploda,
Dobiti plaću?

Bozi! što nas vrgoste na tu zemlju,
Raj gdje cvjeta samrtne majke sinu,
Gdje krasota žuđenu ote cijenu
Olimpijskim dvorom?

Jednu dušu raskroji sudbe šaka,
Mjesto jednog savi nam trista gnijezda;
Ptice naše pjevajuć’ istim grlom
Blude široko.

Mi smo krivi. Oholost lažna mini,
Zbilja neka varave tlapnje goni,
A u knjigu vlastitog srca zirni:
Poznaj se sama!

Reci: Je l’ nam jezero bistro duša,
U kom sijeva zanosa svetog zvijezda,
Il’ je bura, strast gdje se divlja mota
Sebičnim kalom?

Reci pravo! Jesmo li ljudi stavni,
Kojim čelik oklopi snažne prsi,
Koj’ će odbit prezirno zlatne strijele
Podloga mita?

Je l’ nam srce granitni onaj oltar,
Na kom plamen žari se neugasiv
Sebe svega žrtvujuć’ rodu, ništeć’
Vlastite žudnje?

Pitaj one, kolibu oca zgaziv,
Koji zlatom zvonkaju Efijalta,
Podli duljeć’ plemenu zipke svoje
Danajske muke;

Koji važnim stupaju svud koturnom,
Domu, rodu nuđajuć srce svoje,
Al’ se krinkom slavnog junaka krije
Trgovčić lakom:

Onu pitaj zmajevih djecu zubî,
Koja jedom kolhidskim mač si kale
Te u tuđe zgađajuć prijeko srce
Sama se kolju.

Al’ se ne boj, hrvatske majke sinko,
Komu oko dopire k zlatnim zvijezdam,
Koj’ bogolik u srcu nosiš plamen
Čist, neodoljiv.

Upri ljudski! Ljubav će domovine
Iz bludišta izvest te žive glave,
Ti ćeš donijet narodu zlatno runo,
Zlatne slobode!

Vijenac, 1879.

Ispravak teksta

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod književnog djela ili biografije autora.

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Objavite svoje radove!

pisaća mašina

Suradnja

Književni portal Književnost.hr traži književnike i autore svih profila, voljne objaviti svoje književne radove na ovom portalu. … [više] about Suradnja

Književnici

  • Andrija Palmović
  • Ante Kovačić
  • Antun Branko Šimić
  • Antun Gustav Matoš
  • Antun Mihanović
  • August Harambašić
  • August Šenoa
  • Đuro Arnold
  • Dragutin Domjanić
  • Fran Galović
  • Ivan Goran Kovačić
  • Ivan Kukuljević
  • Ivan Trnski
  • Ivana Brlić-Mažuranić
  • Ivo Vojnović
  • Katarina Patačić
  • Luka Botić
  • Milan Begović
  • Mirko Bogović
  • Petar Kanavelić
  • Rikard Jorgovanić
  • Sanja Pilić
  • Silvije Strahimir Kranjčević
  • Sunčana Škrinjarić
  • Vjenceslav Novak
  • Vladimir Čerina
  • Vladimir Nazor
  • Vladimir Vidrić

Footer

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja
  • Uvjeti korištenja

Radovi

  • Književnici
  • Autori
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2016.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.