• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja

Književnost.hr

spajamo književnike i čitatelje

  • Naslovnica
  • Književnici
  • Autori
  • Poezija.hr
  • Bajke.hr

Sofijin svijet Josteina Gaardera

Diana Njegovan

Kako filozofiju učiniti zanimljivom? Kako naučiti mlade razmišljanju te propitivanju svijeta? Možda vas ova pitanja muče i mislite da je to nemoguće, međutim filozofski roman “Sofijin svijet” Josteina Gaardera nudi odgovore na ova pitanja. Riječ je o filozofskom romanu iz devedesetih godina, uvrštenom među moderne klasike.

Protagonistica knjige je Sofie. Ona u poštanskom sandučiću nalazi pismo s pitanjem: “Tko si ti?” Ubrzo će naići na pitanja: “Odakle dolazi svijet?” Svojim promišljanjem i znatiželjom upustit će se u tečaj filozofije. Naime, uskoro je našla još pisama, ali i poticajnih pitanja, a upravo ju je radoznalost učinila revnom učenicom. Na taj je način spoznala povijest ljudske misli od početaka, odnosno od mitova kojima se pokušao objasniti svijet preko filozofije do suvremene misli i otkrića.

Protagonistica je na prijelazu iz četrnaeste u petnaestu godinu, odnosno, može se iščitati iz romana kako je to dob kada ona postaje mlada žena. Upravo tečaj filozofije sadržan u knjizi iznosi primjedbu kako su se žene tek nedavno uključile u filozofiju, čime je “izgubljeno mnogo važnog iskustva”. Spomenut je i feministički pokret te borba za prava žena. Može se primijetiti kako Sofie znači “mudrost” što se ponovno može iščitati iz djela, a važnu ulogu ima i njezina vršnjakinja Hilde za koju je roman u romanu napisan. Ne podsjeća li Hilde na srednjovjekovnu redovnicu, liječnicu, autoricu i istraživačicu Hildegard od Bingnea spomenutu u djelu?

Djelo je svojevrstan roman u romanu. Jedan sloj djela čini tečaj filozofije i radnja vezana uz Sofie. No, uvidjet će se kako uz taj svijet postoji i onaj drugi, vezan uz Hilde. Kako se ta dva svijeta isprepliću, prikazat će iščitavanje djela, kao i odgovor na pitanje: tko je zagonetni učitelj filozofije i u čemu je moć njezina učenja? Primijetit će se ne samo trajna vrijednost znanja i promišljanja, već i magična nota uzdizanja u viši svijet. Koji je to svijet – saznat ćemo na zadnjim stranicama knjige.

Uz različite slojeve djela, primijetit će se jednostavan način izlaganja i slikovitost djela. Kao primjer može poslužiti usporedba Lego-kocaka s Demokritovim učenjem o nedjeljivim atomima, povijest je oslikana kao “dugačak lanac misli”, dok su sofisti oni koji su naplaćivali svoja “manje-više sitničava izlaganja” te se razlikuju od filozofa koji su “oni koji teže mudrosti”, stoga se kao takvi i jedni i drugi mogu dan danas prepoznati. Prisutno je povezivanje i usporedba prošlosti sa sadašnjosti te obratno. To je učenje o filozofiji i prošlosti u ovome djelu učinilo bliskim, jednostavnim i razumljivim.

Redci knjige sadrže šekspirijansku dvojbu: “To be or not to be – that is the question“. To je samo jedna od referenci uz književnost, a Sofie će spoznati ne samo najvažnije mislioce i osobe kroz povijest, već će i susresti osobe iz vjerskih predaja te osobe iz poznatih književnih djela.

Vratimo se sada šekspirijanskom pitanju koje bi se moglo vezati uz tečaj filozofije sadržanog u djelu. Djelo prenosi i Goetheov citat: “Tko ne zna crpiti iz izvora dubokog tri tisuće godina, živi od danas do sutra.” Nadalje, učitelj filozofije u djelu kazao je: “Ali mladima bih na kraju mogao preporučiti kratki tečaj povijesti filozofije. Tako ćete razviti kritički stvar prema svijetu u kojem živite. Naročito je važno biti kritičan prema vrijednostima roditeljske generacije.”

Možemo zaključiti kako ova knjiga prenosi znanje razvijano tisućljećima. Protagonistica je te dobi kada se približava odraslosti, a cilj je djela potaknuti mlade na promišljanje kroz učenje o povijesti i razvitku filozofske misli. Ta pouka je započela promišljanjem. Upravo je čuđenje vrlina filozofa. Čuđenje je sposobnost djece, stoga odabir prijelaznoga životnoga razdoblja ne čudi. Cilj je zadržati to umijeće, a istovremeno ga obogatiti novim spoznajama. Moć razmišljanja i prosuđivanja kroz poznavanje povijesti omogućava daljnji napredak pojedinca, ali i čitavog čovječanstva.

Autor: Diana Njegovan

Ispravak teksta

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod književnog djela ili biografije autora.

Autor Diana Njegovan

Diana Njegovan nastavnica je hrvatskoga i talijanskoga jezika i književnosti. Diplomirala je 2014. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. S obzirom na ljubav prema književnosti i pisanju, imala je priliku izlagati na dvjema međunarodnim znanstvenim konferencijama te objavljuje radove vezane uz književnost. Do sada su objavljeni sljedeći radovi: književna kritika "Rečeno-učinjeno Julijane Matanović kao postmoderni diskurs na razmeđu između elitne i popularne kulture", pregledni rad s naslovom "Značenje spomenika ljudskog iskustva u romanima Daše Drndić", esej "Susret s morem koji oblikuje životne puteve likova: Ocean more kao pokretač događaja u istoimenome romanu Alessandra Baricca", prikaz "Pjesnička zbirka Paralaksa Ivane Čagalj kao postmoderni diskurs s elementima popularne kulture" te osvrt "Radost pisanja Wisławe Syzmborske".
Kompletna biografija >>

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Primarni stupac

Objavite svoje radove!

pisaća mašina

Suradnja

Književni portal Književnost.hr traži književnike i autore svih profila, voljne objaviti svoje književne radove na ovom portalu. … [više] about Suradnja

Književnici

  • Andrija Palmović
  • Ante Kovačić
  • Antun Branko Šimić
  • Antun Gustav Matoš
  • Antun Mihanović
  • August Harambašić
  • August Šenoa
  • Đuro Arnold
  • Dragutin Domjanić
  • Fran Galović
  • Ivan Goran Kovačić
  • Ivan Kukuljević
  • Ivan Trnski
  • Ivana Brlić-Mažuranić
  • Ivo Vojnović
  • Katarina Patačić
  • Luka Botić
  • Milan Begović
  • Mirko Bogović
  • Petar Kanavelić
  • Rikard Jorgovanić
  • Sanja Pilić
  • Silvije Strahimir Kranjčević
  • Sunčana Škrinjarić
  • Vjenceslav Novak
  • Vladimir Čerina
  • Vladimir Nazor
  • Vladimir Vidrić

Footer

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja
  • Uvjeti korištenja

Radovi

  • Književnici
  • Autori
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2016.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.