Zoran Oroz rođen je 1953. godine u Gojevićima (općina Fojnica, država BiH), gdje je završio osnovnu školu. Srednju je učiteljsku školu završio u Sarajevu, a Ekonomski fakultet u Subotici. Radio je u osnovnim i srednjim školama te u državnoj upravi.
U periodu od 1999. godine do danas Zoran Oroz objavio je šest romana.
Pilana (1999.) je povijesni roman o životu jedne hrvatske obitelji u vrijeme i između oba svjetska rata. Glavni lik je vlasnik pilane koji je održavanjem rada pilane uspio opskrbiti temeljne potrebe za preživljavanje ne samo svoje obitelji nego i mnogih drugih u ovim teškim vremenima.
Sarajevo mora umrijeti, (2000.) se bavi strahotama zadnjega rata u okupiranom Sarajevu. Glavni akteri su trojica radnih kolega, pripadnika triju različitih vojski, koji na različite načine proživljavaju rat. Na kraju se sastaju u Sarajevu i zajedno pogibaju od posljedica razaranja grada.
Pljačka u predgrađu (2002.) je roman za mlade. Dva tinejdžera su stalno u obračunu s okorjelim pljačkašima u jednom zagrebačkom predgrađu. Roman je nagrađen prvom nagradom velikogoričkog Pučkog otvorenog učilišta 2002. godine.
Bonkasi za ruski rulet, (2010.). S dolaskom neobične mlade žene u jednu zagrebačku četvrt i istovremenim ubojstvom jednoga mladoga narkomana u susjedstvu započinje obračun klinaca s opasnim preprodavačima droge. S puno akcije te zanimljivih zapleta i raspleta radnja romana nas vodi u svijet uzgajivača i preprodavača opojnih droga, rasvjetljava mračnu stranu njihova učinka na žrtve – konzumente i dovodi do osujećenja zločinačkih namjera.
Pucnji u fratre (2013.) Knjiga se bavi opisom i rasvjetljavanjem dvojice mladih fratara ubijenih u Fojničkom franjevačkom samostanu u vrijeme Domovinskog rata, u studenom 2003. godine. Djelo je napisano na temelju stvarnih događanja.
U sjeni anđela (2017.) Ovo je povijesni roman iz vremena pada Bosne, s polovice XV. stoljeća kada je hrvatski katolički puk pao u nemilost turskih osvajača. Mladi franjevac Anđeo Zvizdović izlazi pred strašnoga turskog sultana Mehmeda el Fatiha od koga izbori povijesni dokument Ah-dnamu, povelju koja jamči minimalna ljudska prava potlačenom narodu.
Zoran Oroz je također objavio više priča i pjesama. Objavljena djela se mogu naći u skoro svim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Djela: Božićno drvo; Maska; Badnja večer
Paradigma neke vrste iskupljenja kroz test muke i upornosti, jednakopravna onoj Starac i more E. Hamingwaya, koju je naš Zoran siguran sam pročitao. Dobar primjer kratke priče u koju bi oni što objavljuju na natječaju Večernjeg lista trebali zaviriti. Da nešto, zaboga, nauče.