Sunčana Škrinjarić

Sunčana Škrinjarić rođena je 1931. godine u Zagrebu. Njena baka bila je poznata hrvatsko-slovenska književnica i sufražetkinja Zofka Kveder, a kći joj je također poznata hrvatska spisateljica Sanja Pilić.

Sunčana Škrinjarić svoje je prvo djelo, zbirku pjesama “Sunčanice”, objavila 1946. godine, kada je imala samo 15 godina. Nakon završene gimnazije upisala je Pedagošku akademiju, gdje je diplomirala hrvatski jezik. Iako nikada nije postala učiteljica, što joj je bila životna želja, na kraju je svoju književnu karijeru posvetila djeci, napisavši mnoge poznate dječje priče, bajke i pjesme.

Nakon diplome Sunčana Škrinjarić radila je mnoge poslove. Bavila se novinarstvom i glumom, uređivala je obrazovni program za djecu na Radio Zagrebu te bila činovnica u Domu zdravlja i Statičkom zavodu u Zagrebu. U svim tim poslovima, kao i u ostatku svakodnevnog života, Sunčana Škrinjarić pronalazila je inspiraciju za svoja djela, kako ona za djecu, tako i za odrasle. Pronalazila je magiju u svakodnevici te je prenosila na papir, pomažući tako svojim čitateljima da dožive isto te nešto iz tog iskustva nauče.

Jedna od najpoznatijih priča Sunčane Škrinjarić njena je bajka “Plesna haljina žutog maslačka”. Za najmlađe je napisala slikovnice “Zimska bajka” i “Tri jabuke s bakina ormara” te mnoge druge. Za osnovnoškolce je također napisala mnogo proznih knjiga, zbirka priča i pjesama za djecu, među kojima su i “Čudesna šuma”, “Slikar u šumi”, “Ljeto u modrom kaputu”, “Kaktus-bajke”, “Dva smijeha” i mnoge druge. Njezina priča “Čudesna šuma” 1989. godine adaptirana je u prvi hrvatski dugometražni animirani film. Mnoga od ovih djela Sunčane Škrinjarić uvrštena su osnovnoškolsku lektiru, a njihov još veći broj preveden je na mnoge svjetske jezike.

2002. godine izdana je zbirka “Začuđena zemlja i oko nje” u kojem su objedinjeni igrokazi za djecu Sunčane Škrinjarić, među kojima su i igrokazi “Čovjek koji je postao gljiva”, “Zeleni šešir”, “Slon u gradu”, “Bajka o maslačku” i “Ludi lampion”.

Ali osim za djecu, Sunčana Škrinjarić pisala je priče i romane i za odrasle. Među takvim knjigama ističu se “Pasji put”, “Jogging u nebo”, “Kazališna kavana”, “Čarobni prosjak”, “Noć s vodenjakom”, “Cvijeće u listopadu” i druge.

Sunčana Škrinjarić jedna je od najpoznatijih hrvatskih književnica za djecu. Uz to je bila i pjesnikinja te scenaristica. Za svoj dugogodišnji i značajni književni rad dobila je mnogo nagrada i priznanja. Među njima se ističe književna nagrada Ivana Brlić-Mažuranić, te trostruki dobitak nagrade Grigor Vitez, a 1999. godine Sunčana Škrinjarić bila je nominirana za nagradu Hans Christian Andersen, najveću svjetsku nagradu za dječju književnost, često nazivani u Nobelom za dječju književnost.

Sunčana Škrinjarić umrla je u Zagrebu 2004. godine, u 73. godini života.

Djela: Razaranje imidža