• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja

Književnost.hr

spajamo književnike i čitatelje

  • Naslovnica
  • Književnici
  • Autori
  • Poezija.hr
  • Bajke.hr

Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić

Dragutin Domjanić bio je hrvatski pjesnik iz razdoblja hrvatske moderne i jedan od najistaknutijih pjesnika kajkavskog dijalekta. Domjanićeva poezija pisana književnim jezikom ocijenjena je slabijom od njegove dijalektalne poezije.

Pjesme

  • Akacije
  • Balada
  • Bele rože
  • Beli bezeg
  • Bezeg se beli
  • Bogečko grobje
  • Božić
  • Brvčica
  • Če i krova ni
  • Ciklame, krvave ciklame…
  • Clair-obscur
  • Črni metuli
  • Daj ruku!
  • Deca
  • Detela se črleni…
  • Detelina
  • Dojdi
  • Doma nazaj
  • Drenek cvete
  • Dva kipca
  • Fala
  • Figurice
  • Gdo ti je rekel
  • Gjurgevke
  • Golubi
  • Gorice v suncu
  • Grozdje zreli
  • Gumbelica
  • Hajda cvete
  • Hajda
  • Ide noć…
  • Inje (Mehke se meglice vlečeju)
  • Inje (Vsigde je inje posipano)
  • Interieur
  • Jabuke
  • Jačmen
  • Jagode
  • Jesen
  • Kad se nasmeješ
  • Kaj
  • Kaj ne?!
  • Kaj roža se skriva
  • Kaj to tak tiho diši
  • Kaj vrt si senja
  • Kapela
  • Kaprica
  • Kesna kiša
  • Kesni sneg
  • Kiša
  • Kmiči se
  • Konjičku
  • Kosci
  • Kupine
  • Lan
  • Lipa
  • Lipe
  • Loza žuti
  • Mak
  • Mak na cesti
  • Maki v polju
  • Medjimorska
  • Megle
  • Mesečina
  • Molitvica v protuletje
  • Mrak
  • Mrtvi grad
  • Murve
  • Na Dolcu
  • Na krče
  • Na Valentinovo
  • Nad trnacom
  • Noć
  • Noćni lotos
  • Oblak se gubi
  • Pahulice
  • Park
  • Park med alejami
  • Pauni
  • Plitvice
  • Pod bezgom
  • Pod večer
  • Popevka
  • Potočnice
  • Pozabljeni amor
  • Pred zimu
  • Pri bugarskih vrtih
  • Pri kamenitih vratih
  • Pri obloku
  • Prošecija
  • Protuletna
  • Ribiči
  • Rože i jagode
  • Rožnjak
  • Rubača
  • S cestom
  • Senica
  • Senjal sem
  • Senje još spiju
  • Silhueta
  • Škrlačec na vuho
  • Škrlec
  • Slutnja
  • Sneg pred vuzem
  • Španjolska romanca
  • Spod rubca
  • Spod slemena
  • Spomen
  • Spomen na jesenice
  • Spomen na Mariju Bistricu
  • Spomen na Split
  • Stare hiže v snegu
  • Stari Zagreb
  • Starinska
  • Sunce
  • Sunce
  • Susedovo dete
  • Sveti kralj
  • Tali se sneg
  • Tičica i ja
  • Tihi poldan
  • Tihi varoš
  • Tiho prihaja mrak…
  • Tkeš si
  • Tunja
  • V gorice
  • V jesen
  • V jutro
  • V kesni čas
  • V letu
  • V senci
  • V senokošah
  • V snegu (Bregi vse bole su beli)
  • V snegu (Puna mi je snega grana)
  • V stranjskome svetu
  • Vehne roža
  • Veter
  • Veter zgorec
  • Vse se pozabi
  • Vu megli
  • Vu tvojemu selu
  • Vuz put
  • Vuzem
  • Z Turopolja
  • Za vrbinjami
  • Za zbogom
  • Zdenec
  • Zdrava Marija
  • Želja (Plavkaste rože vu črnom kaminu)
  • Želja (Po parku, po mraku jasmin se beli)
  • Zemlja
  • Zima
  • Zlato
  • Zviranjek

Biografija

Dragutin Domjanić poznati je hrvatski pjesnik i pravnik i jedan od najuglednijih pjesnika kajkavskog dijalekta. Rodio se 12.9.1875. godine u Krčima kod sela Adamovec, malo dalje od Donje Zeline, samo 20-ak kilometara udaljenom od Zagreba. Odrastao je u plemićkoj obitelji, na vlastelinskom obiteljskom imanju, a nakon osnovne škole preselio se u Zagreb gdje se dalje školovao.

1893. godine završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a nakon toga odlučio je daljnje školovanje nastaviti u istom gradu na Pravnom fakultetu.

Pravni fakultet je završio 1898. godine, a na istom je fakultetu i doktorirao 1899. godine.

Njegova obitelj je u ono vrijeme bila vrlo ugledna. Imali su imanja na područjima nekadašnje Križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije, a on sam dio je mladosti proveo kao pitomac plemićkog konvikta.

Nakon što je diplomirao započeo je s radom u struci pa je tako neko vrijeme radio u Zagrebu kao istražni sudac, a od 1906. godine i kao vijećnik i sudac Banskog stola. Obavljao je više uglednih funkcija u javnom životu Hrvatske pa je tako od 1919. godine bio redoviti član JAZU-a, a 1927. godine proglašen je predsjednikom zagrebačkog PEN-kluba. Bio je i na položaju Matice hrvatske u razdoblju od 1921. do 1926. godine.

Pisanjem se počeo baviti prije nego što je završio fakultet pa je tako svoju prvu pjesmu pod nazivom “Ljubav k domovini” objavio 1892. godine u časopisu Bršljan. Tada je koristio pseudonim Milivoj Seljan. Prvu pjesmu potpisanu svojim imenom objavio je 1895. godine u Viencu.

Iako je danas jedan od najpoznatijih i najuglednijih kajkavskih pjesnika, svoju prvu zbirku pjesama objavio je na štokavskom dijalektu. Bila je to zbirka pjesama “Pjesme” koju je objavio 1909. godine. U spomenutoj zbirci, kao i u svim narednim pjesmama izrazio je svoje poglede na svijet. U ovoj zbirci bio je pod velikim utjecajem svog plemićkog porijekla, ali i Verlainovske poetike pa u pjesmama dominiraju motivi parkova, terasa, pažena, markiza i drugih.

Naredne zbirke pjesama koje su postigle veliki uspjeh bile su kajkavske zbirke pjesama u kojima koristi osim domoljubnih motiva i motive pučke kulture. Bile su to zbirke pjesama: “Kipci i popevke”, “Po dragomu kraju”, “V suncu i senci” i druge.

Nisu mu strani ni stihovi ratne tematike, a tome svjedoče “Ciklame, krvave ciklame” i “Prošecija”.

Ipak, može se reći da je najveći uspjeh ostvario kajkavskim pjesmama i to “Popevke sam slagal” i “Fala” koje su jedne od najpoznatijih pjesama u hrvatskoj književnosti. Zbog velike popularnosti pjesme su uglazbljene, a to je priredio Vlaho Paljetak. Spomenutim pjesmama popularnost ne pada pa su popularne i danas. Još neki hrvatski skladatelji kao što su Igor Kuljerić, Emil Cossetto i Ivana Lang uglazbili su neke njegove pjesme.

Prvi je pisac hrvatske književnosti koji je na cjelovit i umjetnički zreo način ostvario melodičnost i ritmičnost kajkavskog dijalekta. Sve svoje pjesme je spjevao na kajkavskom književnom jeziku.

Pjesme napisane standardnim hrvatskim jezikom nešto su slabije ocijenjene zbog ponavljanja u sadržaju i formi.

Napisao je i nekoliko proznih crtica te veći broj književnih prikaza. Poeziju i književne prikaze redovito je objavljivao u časopisima Savremenik, Vienac, Nada, Književni jug i u drugima. Bavio se prevođenjem, prevodio je dijela H. Heinea, J. W. Goethea, S. Mallarméa, C. Baudelairea, L. N. Tolstoja i druga.

Domjanić je i autor marionetne igre “Petrica Kerempuh i spametni osel” koja iako je manje poznata, vrlo je vrijedna. U njoj je kritički i satirički opisao kako su živjeli intelektualci 1920-ih godina.

Dragutin Domjanić preminuo je 7.6.1933. godine u Zagrebu.

Izvor: Biografija.com

Ispravak teksta

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod književnog djela ili biografije autora.

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Objavite svoje radove!

pisaća mašina

Suradnja

Književni portal Književnost.hr traži književnike i autore svih profila, voljne objaviti svoje književne radove na ovom portalu. … [više] about Suradnja

Književnici

  • Andrija Palmović
  • Ante Kovačić
  • Antun Branko Šimić
  • Antun Gustav Matoš
  • Antun Mihanović
  • August Harambašić
  • August Šenoa
  • Đuro Arnold
  • Dragutin Domjanić
  • Fran Galović
  • Ivan Goran Kovačić
  • Ivan Kukuljević
  • Ivan Trnski
  • Ivana Brlić-Mažuranić
  • Ivo Vojnović
  • Katarina Patačić
  • Luka Botić
  • Milan Begović
  • Mirko Bogović
  • Petar Kanavelić
  • Rikard Jorgovanić
  • Sanja Pilić
  • Silvije Strahimir Kranjčević
  • Sunčana Škrinjarić
  • Vjenceslav Novak
  • Vladimir Čerina
  • Vladimir Nazor
  • Vladimir Vidrić

Footer

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja
  • Uvjeti korištenja

Radovi

  • Književnici
  • Autori
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2016.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.