• Skip to primary navigation
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • Skip to footer
  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja

Književnost.hr

spajamo književnike i čitatelje

  • Naslovnica
  • Književnici
  • Autori
  • Poezija.hr
  • Bajke.hr

Rikard Jorgovanić

Rikard Jorgovanić

Rikard Jorgovanić bio je hrvatski pripovjedač, feljtonist i pjesnik. Suvremenik Augusta Šenoe ostao je zapamćen kao prvi hrvatski prozni fantastičar, ali u tom je smjeru išao samo pred kraj svog života. Bio je pravi predstavnik Šenoina doba, iako je ostao u njegovoj sjeni. Radnju u svojim djelima često smješta u Rim i njegovi stihovi odišu snovima, romantikom, a pjeva i o ljubavi. Bio je jedan od prvih hrvatskih romantičarskih pjesnika, a iza sebe je ostavio originalan i kompleksan književni opus.

Djela

  • Čudan starac
  • Iz kavane
  • Jesenski zvuci
  • Korak naprijed!
  • Mlinarska djeca
  • Na Novu godinu
  • Na Staru godinu
  • Oko Zrinjskog trga
  • Purgar i građanin
  • Stella Raïva
  • Tri jastuka
  • Zrinski trg

Pjesme

  • Anđeoska suzo!
  • Domovini
  • Drvo ljubavi
  • IV Fioraji
  • I Gondolijeri
  • Ispod lipe
  • Ja pustih miso…
  • Ja snivah…
  • Još jedan čas
  • Moja pjesma
  • Mojoj Peri
  • Molba
  • V Na gondoli
  • Na parobrodu
  • Na pragu
  • Na rijeci
  • Na sjeveru il jugu?
  • Ni otkuda ni kako
  • Noć
  • Noćna šetnja
  • Odgovor
  • VI Ponoć na Piazzi San Marco
  • Prorok
  • II Riva degli Schiavoni
  • Sa prozora
  • III Sala del maggior consiglio
  • Smrt
  • Spominjanje
  • Suza
  • Svetokrilac
  • U sjeni paome…
  • U sumračju
  • U tihoj drijemajućoj noći
  • Uminuli ste…
  • Uspomene
  • Žalost

Biografija

Rikard Jorgovanić rođen je u Malom Taboru 11.4.1853. godine. Rikardova majka bila je Hrvatica, a njegov otac je bio doseljenik iz Češke i imao je njemačke korijene. Njihovo pravo prezime je Flieder. Otac mu je bio vlastelinski činovnik, gospodarski upravitelj i provizor na plemićkim imanjima baruna Brucka, Jelačića i šestinskog vlastelina grofa Kulmera.

U Varaždinu je pohađao pučku školu, a školovanje nastavlja u Zagrebu. Ondje je od 1864. do 1866. godine polazio Plemićki konvikt, gimnaziju i sjemenište (1872. do 1873.). Kulmer je o svom trošku poslao Rikarda na školovanje u zagrebački konvikt.

Rikard se više bavio književnošću nego teologijom, a osim hrvatskih pisaca, čitao je Mickiewicza, Slowackoga i Puškina. Teško se prilagođavao uhu strogog sjemenišnog reda pa je poslije dvije godine, bez položene mature i privole oca, napustio sjemenište. Šest mjeseci je boravio u Bologni, Firenci, Veneciji i Rimu.

Radio je kao činovnik u Financijskom ravnateljstvu u Zagrebu, zatim kao informator u slavonskim grofovskim kurijama (kod obitelji Pejačević i Mihailović) i kao urednik podlistka u “Obzoru”.

U književnosti je javlja 1871. godine poezijom u listu “Zviezda”. Feljtone, pjesme i novele objavljivao je u časopisima i novinama “Vienac”, “Hrvatski dom”, “Velebit”, “Hrvatska lipa”, “Obzor”. Neki od njegovih tekstova su posmrtno tiskani u “Prosvjeti” i u “Il Diritto Croato”.

U njegovom pjesništvu primjetan je utjecaj njemačkog romantičarskog pjesništva pa se za njega može reći da je jedan od prvih hrvatskih romantičarskih pjesnika. U Jorgovanićevim domoljubnim i ljubavnim pjesmama, objavljivanima uglavnom u “Viencu”, prevladava osobno nadahnuće, prije svega osjećaj samoće, odbačenosti i prolaznosti. U tim se pjesmama odupire tadašnjim klišejima i odstupa od kanona preporodnog i postpreporodnog razdoblja, koje pjesništvo smatra sredstvom buđenja nacionalne svijesti.

Njegova prva objavljena proza “Mlinarska djeca” iz 1873. godine, pripovijest je socijalne tematike i vezana je uz život na selu i u malograđanskom okružju. Njegove pripovijetke, poput “Žena i ljubovca”, “Crn niti”, “Divlja djevojka” i dr., najava su realističke pripovjedne usmjerenosti. U završnoj pripovjednoj fazi mogu se primijetiti i obilježja moderne proze, a ona se očituju u izraženom zanimanju za unutarnja proživljavanja junaka.

Zbog pripovijesti kao što su “Stella Raiva”, “Ljubav na odru”, “Čovjek bez srca”, “Dada” i drugih, u kojima je primjetan odmak u tajanstveno, iracionalno i snovito, Jorgovanića se smatra i utemeljiteljem hrvatske fantastičke proze.

Napisao je oko osamdeset pjesama, najviše balada i romanca s motivima ljubavi, rodoljublja, odbačenosti, prolaznosti i osamljenosti. Posebnu je pozornost privukao feljtonima, koje je objavljivao u “Obzoru”. U njima je obrađivao političke, umjetničke i kulturne teme, uglavnom vezane za Zagreb.

Znao se potpisivati i šiframa R. Fl. Jorg., R. F-d-r Jorg., Žalidrug, Jorg., X, Vilinčić, -rg- i P-p-ć.

U dvadeset šestoj godini života je zbog teškog stadija sarkoma morao amputirati desnu nogu, a kratko nakon toga je obolio od sušice. Umro je 24.10.1880. godine u Zagrebu, a jedanaest dana prije smrti, u bolnici “Milosrdne braće” se vjenčao sa svojom zaručnicom, glumicom Antonijom Mačuka.

Daljnju brigu oko Jorgovanićeve književne popularizacije i izdavanja djela nakon njegove smrti na neki način preuzima August Harambašić. On je deset godina nakon Jorgovanićeve smrti uredio i predgovorom popratio “Sabrane pjesme”.

Godine 1889. počele su izlaziti njegove “Sabrane pripovijesti”. 1933. godine pokušavalo se izdati cjelokupna Jorgovanićeva djela, ali su ona izašla tek 1943. godine, u sedam knjiga koje je uredio i s iscrpnim napomenama i životopisnim podacima popratio Julije Benešić.

Uvršten je u “Antologiju hrvatske novele”, “Antologiju pjesničtva hrvatskoga i srbskoga”, “Antologiju hrvatske kratke priče”, a prevođen je na češki, talijanski i esperanto.

Izvor: Biografija.com

Ispravak teksta

Ako ste u nekom tekstu pronašli grešku ili želite nešto dodati, javite nam to u komentaru ispod književnog djela ili biografije autora.

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Primarni stupac

Objavite svoje radove!

pisaća mašina

Suradnja

Književni portal Književnost.hr traži književnike i autore svih profila, voljne objaviti svoje književne radove na ovom portalu. … [više] about Suradnja

Književnici

  • Andrija Palmović
  • Ante Kovačić
  • Antun Branko Šimić
  • Antun Gustav Matoš
  • Antun Mihanović
  • August Harambašić
  • August Šenoa
  • Đuro Arnold
  • Dragutin Domjanić
  • Fran Galović
  • Ivan Goran Kovačić
  • Ivan Kukuljević
  • Ivan Trnski
  • Ivana Brlić-Mažuranić
  • Ivo Vojnović
  • Katarina Patačić
  • Luka Botić
  • Milan Begović
  • Mirko Bogović
  • Petar Kanavelić
  • Rikard Jorgovanić
  • Sanja Pilić
  • Silvije Strahimir Kranjčević
  • Sunčana Škrinjarić
  • Vjenceslav Novak
  • Vladimir Čerina
  • Vladimir Nazor
  • Vladimir Vidrić

Footer

Informacije

  • O nama
  • Impressum
  • Suradnja
  • Uvjeti korištenja

Radovi

  • Književnici
  • Autori
  • Bajke.hr
  • Biografija.com
  • Lektire.hr
  • Molitva.hr
  • Obrazovanje.hr
  • Poezija.hr

Copyright © 2016.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana.