Svoj ciklus feljtona pod nazivom Zagrebulje, August Šenoa objavljivao je u periodici od četrnaest godina, no s velikom (desetogodišnjom) pauzom u časopis Viencu i hrvatskom političkom dnevniku Pozoru. U zabavnim i duhovitim, samo ponekad sentimentalnim i često satiričkim i oštrim, rekli bismo i moralizatorskim, Šenoa se hvata u koštac s temama iz kulturnog i društvenog života, stavljajući fokus ponajprije na političke teme te kazalište svog voljenog grada, ali i cijele Hrvatske. Posljednje Zagrebulje iz 1880. godine se najviše fokusiraju na razarajući potres u Zagrebu. Kao gradski senator, Šenoa je bio uključen u procjenu štete te pomaganje stradalima, zbog čega je često boravio na otvorenom i kao posljedica toga dobio upalu pluća od koje je, sljedeće godine (1881.), umro.
- Zagrebulje I (1866.)
- Zagrebulje II (1867.)
- Zagrebulje III (1877.)
- Zagrebulje IV (1879.)
- Zagrebulje V (1880.)
Feljton pod nazivom Stolna crkva zagrebačka nije bio izvorno uključen u zbirku. No, s obzirom na to da je izvorno objavljen u Viencu gdje je Šenoa inače objavljivao Zagrebulje te da je usko povezan s feljtonima tematike zagrebačkog potresa, objavljuje se kao dio zbirke od Ježićevog izdanja sabranih djela iz 1964. godine. Zbirkom Zagrebulje, August Šenoa postaje začetnik hrvatske feljtonistike.
Odgovori